Snimka iz 2015. prikazuje zaštitara u Švedskoj kako silom obuzdava marokansko dijete

Rat Izraela i Hamasa pokrenuo je poplavu brojnih obmanjujućih ili netočnih objava na društvenim mrežama, uključujući i stare fotografije i video snimke za koje se tvrdi da prikazuju scene iz tekućeg sukoba. Jednu snimku iz 2015. godine, koja prikazuje kako zaštitar u švedskom gradu Malmöu silom obuzdava jednog dječaka, bosanski korisnici Facebooka podijelili su na desetine tisuća puta uz netočnu tvrdnju da prikazuje kako je "policajac udavio palestinsko dijete." Međutim, prema različitim medijskim izvještajima o incidentu, dječak je živ i kasnije je smješten u starateljski dom. Dvoje švedskih novinara koji su izvještavali o toj priči i bili u kontaktu s dječakom nakon incidenta rekli su AFP-u da je on iz Maroka.

Rat u Gazi (poveznica je arhivirana ovdje) bjesni već više od mjesec dana otkako su 7. listopada 2023. militantni pripadnici Hamasa upali preko granice i, prema podacima izraelskih dužnosnika, ubili 1.200 ljudi i oteli oko 240 taoca. Od tada Izrael neprekidno bombardira palestinski teritorij, a početkom studenog je uputio i kopnene trupe sa tenkovima. Ministarstvo zdravstva u Gazi, koje je pod kontrolom Hamasa, javilo je 16. studenog 2023. da je do tog datuma ubijeno više od 11.500 ljudi, uglavnom žena i djece.

U poplavi dezinformacija na društvenim mrežama o konfliktu, bosanski korisnici Facebooka podijelili su od 24. listopada 2023. ukupno više od 20.000 puta jednu snimku uz tvrdnju da je "policajac udavio palestinsko dijete." Uznemirujuća snimka duga 55 sekundi prikazuje muškarca koji nosi žuti fluorescentni prsluk kako pritišće dječaka na tlo i drži mu lice.

Iako se to u objavama izričito ne navodi, iz rečenice "Riječi nema da se opiše ovaj užas" većina korisnika očigledno je razumjela da je snimka napravljena nedavno i da je povezana s tekućim sukobom Izraela i Hamasa.

"Je li moguće ljudi da ovo svijet gleda i da ne reaguje," napisao je jedan korisnik. "Da je islamski svijet htio mogli su to srediti za 10 minuta sve, da Izrael više ne postoji," naveo je drugi. Mnogi korisnici ostavili su uvredljive antisemitske komentare. U jednoj objavi, podijeljenoj 2.600 puta, čak se tvrdi da je "Izraelski vojnik udavio palestinsko dijete."

Međutim, kako je AFP Malezija utvrdio još 2019, snimka prikazuje dječaka kojeg obuzdava privatni zaštitar na željezničkoj stanici u Švedskoj 2015. godine. Dvoje novinara koji su pratili tu priču dugo nakon incidenta rekli su odvojeno AFP-u da su se sreli s dječakom nakon toga i da je on bio iz Maroka.

Image
Snimka zaslona netočne objave na Facebooku od 3. studenog 2023.

Obrnuta pretraga slika na Googleu sa snimkama zaslona iz snimke dovela je do ovog izvještaja o incidentu, objavljenog u švedskim novinama Sydsvenskan 9. veljače 2015.

Naslov izvještaja objavljenog na švedskom u prijevodu glasi: "Čuvar je udario glavom devetogodišnjaka u tlo."

Ova YouTube snimka objavljena u okviru izvještaja (poveznica je arhivirana ovdje) je kvalitetnija verzija snimke iz obmanjujućih objava.

Usporedba snimaka zaslona iz snimke iz izvještaja Sydsvenskana i obmanjujuće objave dokazuje da je riječ o istoj snimci:

Image
Skrinšot videa iz izveštaja Sydsvenskana (levo) i netačne Fejsbuk objave, napravljen 3. novembra 2023.

Jedan novinar AFP-a u uredu u Stockholmu analizirao je snimku objavljenu u izvještaju u Sydsvenskanu i rekao da se mogu čuti prolaznici kako govore na švedskom, uključujući rečenice "To je dijete" i "Koliko godina ima."

Na početku snimke mogu se vidjeti zaštitari koji nose fluorescentne prsluke sa švedskim riječima "Ordinings Vakt" sprijeda i na leđima. To u prijevodu znači "predstavnik javne službe," grupa čuvara reda koja pomaže švedskoj policiji.

Ispod je snimka zaslona iz snimke u tom trenutku. AFP je crvenom zaokružio oznake na prslucima.

Image
Snimka zaslona iz snimke objavljene u izvještaju Sydsvenskana na kojoj se vide oznake zaštitara od 3. studenog 2023.

Pod naslovom "Snimka prikazuje švedske pripadnike osiguranja kako 'napadaju' dijete," France24 je također objavio izvještaj o incidentu ovdje 11. veljače 2015. godine, dva dana nakon što je objavljen članak u švedskim novinama (poveznica je arhivirana ovdje).

"Dva pripadnika privatnog osiguranja su pod policijskom istragom nakon što su snimljeni kamerom kako nasilno privode devetogodišnjeg dječaka na željezničkoj stanici u švedskom gradu Malmöu 6. veljače. Švedska je užasnuta snimkom dok je jedna organizacija za ljudska prava izjavila da to nije prvi put da pripadnici švedskog privatnog osiguranja prekoračuju granice," navodi se u tekstu.

Prema navodima iz članka, "u tri odvojene snimke koje su snimili svjedoci, jedan pripadnik privatne zaštitarske tvrtke može se vidjeti kako gura dječaka na zemlju, sjedi na njemu i drži svoju ruku preko dječakovih usana i lica. Može se čuti kako dječak recitira šehadet, što je muslimansko izražavanje vjere."

U 10. sekundi u snimci vidi se kako dječak podiže srednji prst i recitira šehadet.

"Čuvari, zaposleni u zaštitarskoj tvrtki Svensk Bevakningstjänst, priveli su dječaka i njegovog dvanaestogodišnjeg prijatelja nakon što su ih uhvatili kako se voze bez karte. Dječaci su pobjegli iz doma za socijalnu skrb i nekoliko svjedoka je reklo da nisu mogli govoriti švedski," navodi se u izvještaju.

Novinari su se sastali sa dječakom

AFP Činjenice je kontaktirao Jensa Mikkelsena, jednog od novinara koji je izvještavao o incidentu za Sydsvenskan 9. veljače 2015. On je izvještavao o toj priči i ovdje i ovdje u ožujku 2015., ovdje i ovdje u lipnju 2015., kao i ovdje u rujnu 2015. (članci su na švedskom i dostupni samo pretplatnicima).

"Da, to je dječak o kojem sam napisao nekoliko priča," rekao je Mikkelsen AFP-u u elektroničkoj poruci od 3. studenog 2023. "Čak smo ušli u trag i njegovim roditeljima u Maroku i pronašli njegovog mlađeg brata - koji je također pobjegao - u Melilli," španjolskoj enklavi na sjevernoj obali Maroka.

"Amin (u prvim tekstovima zovemo ga Sami) je rođen i odrastao u ekstremnom siromaštvu u predgrađu Meknesa u Maroku. Pobjegao je od kuće s 12 godina i završio u Melilli, gdje je nekoliko mjeseci svake noći pokušavao ući u trajekt za Španjolsku sve dok konačno nije uspio. Zajedno s prijateljima, otišao je vlakom, autobusom i autostopom u Švedsku," rekao je Mikkelsen. Novinar nam je poslao nekoliko tekstova u kojima je izvještavao o tome kako su se on i njegov fotograf sastali s dječakom u Stockholmu pet tjedana nakon incidenta, kontaktirali njegovog oca u Maroku i kasnije putovali u Melillu gdje su upoznali Aminove prijatelje i saznali o dječakovom putu iz Maroka u Švedsku. U jednom od izvještaja Mikkelsen je objasnio da je Amin u vrijeme incidenta imao nekoliko godina više nego što je u prvom trenutku tvrdio.

Mikkelsen nas je uputio na novinarku Katiu Wagner, koja je 2017. objavila knjigu o Aminu i drugim marokanskim dječacima koji žive na ulicama Stockholma. "Ubrzo potom, jedanaestogodišnji Amin priveden je na (željezničkoj stanici) Malmö Central. Širom zemlje širi se snimka o intervenciji zaštitara koji je privukao pažnju," navodi se u opisu knjige na internet stranici Katie Wagner.

Image
Snimka zaslona stranice Katie Wagner o knjizi u kojoj je opisan dječak iz incidenta od 6. studenog 2023.

AFP Činjenice zamolio je Katiu Wagner da pogleda snimku u netočnoj objavi na Facebooku. "To je sigurno 'Amin' u toj snimci. Srela sam ga nakon incidenta u Malmöu, kad je bio u skloništu i bila sam u kontaktu s njim neko vrijeme," odgovorila je u elektroničkoj poruci od 6. studenog 2023.

"On je iz Maroka, odrastao je u divljem naselju u gradu koji se nalazi nekoliko sati istočno od Rabata. Došao je u Švedsku kao maloljetnik bez pratnje. Nakon incidenta koji spominjete smješten je u sklonište, ali je pobjegao u Stockholm, ostao tamo neko vrijeme živeći na ulici s ostalom djecom dok ga policija nije uhvatila i država preuzela brigu o njemu i smjestila ga u sklonište za brigu o mladima pošto je bio maloljetan," dodala je.

AFP je kontaktirao švedsku socijalnu službu i Agenciju za migracije tražeći informacije o dječaku, ali do objavljivanja ovog članka nismo dobili odgovor.

Vidjeli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas