Fotografija je snimljena 5. travnja 2024. i prikazuje morsku biologinju Anne Hoggett kako pregledava i zapisuje izbjeljene i mrtve koralje oko otoka Lizard na Velikom koraljnom grebenu ( AFP / DAVID GRAY)

Dezinformacije o koraljnom grebenu šire se za vrijeme globalnog izbjeljivanja

Veliki koraljni greben u Australiji doživio je najveće izbjeljivanje do sada u ljeto 2023., a skeptici odbacuju ulogu antropogenih klimatskih promjena koje stvaraju toplinski pritisak na koraljne grebene. Međutim, znanstvenici kažu da je zagrijavanje oceana glavni uzrok opetovanog izbjeljivanja tijekom proteklih desetljeća.

"Izbjeljivanje koralja je prirodni fenomen koji se dešava eonima. Klimatardi vjeruju da je bez presedana ili katastrofalno - zato što mu svjedočimo - što demonstrira koliko su deluzionalni i uskoumni," stoji u objavi na platformi X od 16. travnja 2024. godine.

Slične teze širile su se i drugdje, uključujući tvrdnje da ljudi "koriste vrijeme kako bi neiskreno krivili klimatske promjene za izbjeljivanje koralja."

U objavi od 14. travnja piše: "od velikog izbjeljivanja koralja tijekom El Niña 1998. klimatski paničari pažljivo biraju izbijeljene regije kao dokaze za klimatsku krizu."

Image
Snimka zaslona objave na platformi X od 19. travnja 2024.
Image
Snimka zaslona objave na platformi X od 18. travnja 2024.

Do izbjeljivanja dolazi kada temperatura vode poraste i koralji izbace mikroskopske alge zvane zooksantele kako bi preživjeli. (arhiviarno je ovdje i ovdje.)

Veliki koraljni greben u Australiji doživio je najgore izbjeljivanje do sada tijekom ljetnih mjeseci 2023. godine. (arhivirano je ovdje i ovdje.)

Znanstvenici kažu da su netočne objave u kojima se odbacuje uloga antropogenog zagrijavanja.

"Izjava da je do izbjeljivanja došlo zbog prirodnih uzroka je neutemeljena. U stvari, u ovoj fazi klimatskih promjena, tvrdnja je smiješna i opasna," rekla je 17. travnja za AFP morska ekologinja Julia Baum sa sveučilišta u Victoriji. (poveznica je arhivirana ovdje.)

"Iako je istina da se kolonija koralja može izbijeliti ako je izložena nepovoljnim (vremenskim) uvjetima, raširenost izbjeljivanja koralja kojoj sada svjedočimo - na koraljnim grebenima diljem svijeta - direktno je uzrokovana klimatskim promjenama," rekla je ona.

Veliki koraljni greben, kojeg često nazivaju najvećom živom strukturom na svijetu, dug je 1.400 milja i dom je zapanjujuće šarolikom spektru životinja koji uključuje više od 600 vrsta koralja i 1.625 vrsta riba.

Znanstvenici su uočili da se ekstremno izbjeljivanje - kada više od 90% koralja na grebenu izbijeli - desilo u sve tri regije Velikog koraljnog grebena (poveznica je arhivirana ovdje). Fenomen je povezan s temperaturom oceana, rekli su oni. (poveznica je arhivirana ovdje.)

Rastuće koncentracije stakleničkih plinova zagrijavaju oceane, a toplija voda ima jak učinak na zdravlje grebena, što ih čini jednim od najranjivijih ekosustava na klimatske promjene (poveznica je arhivirana ovdje.)

Učinak El Niña

El Niño je ciklični prirodni klimatski fenomen koji zagrijava površinu Tihog oceana, što rezultira toplijim vremenom diljem svijeta (poveznica je arhivirana ovdje.) Ponavlja se jednom u tri do pet godina. Prema američkoj nacionalnoj administraciji za oceane i atmosferu, trenutni El Niño počeo je u lipnju 2023.i počeo je slabiti 11. travnja 2024. (poveznice su arhivirane ovdje i ovdje. )

Za trenutno izbjeljivanje nije kriv samo El Niño, rekla je Sara Cannon, znanstveni novak na institutu za oceane i ribarstvo na sveučilištu u Britanskoj Kolumbiji (poveznica je arhivirana ovdje.)

"Temperatura vode je viša zbog antropogenih klimatskih promjena, a El Niño samo dodatno podiže već visoke temperature, zbog čega je na grebenima povećan toplinski pritisak," rekla je Cannon 17. travnja.

Terry Hughes, direktor centra za izvrsnost za istraživanje koraljnih grebena australskog istraživačkog vijeća (ARC) (poveznica je arhivirana ovdje), rekao je da znanstvenici zapažaju zagrijavanje pod drugim vremenskim uvjetima.

"U 2022. godini smo po prvi put vidjeli masovno izbjeljivanje koralja na Velikom koraljnom grebenu tijekom La Niña faze ENSO ciklusa - više nije potreban El Niño za pokretanje masovnog izbjeljivanja," rekao je Hughes 17. travnja. (poveznica je arhivirana ovdje.)

Image
Karta svijeta koja prikazuje izbjeljivanje koralja i uzbune zbog toplinskog pritiska od 1. siječnja do 14. travnja 2024., prema američkoj nacionalnoj administraciji za oceane i atmosferu (AFP / Jonathan WALTER, Aníbal Maíz Cáceres)

Sarah Davies, pomoćna profesorica u laboratoriju za genomiku morske populacije na sveučilištu u Bostonu (poveznica je arhivirana ovdje), složila se da je globalno izbjeljivanje koralja bez presedana.

"Devastacija koja je pogodila Karibe, Brazil, a sada i Veliki koraljni greben i ostala mjesta, vjerojatno će biti zapamćena kao najgori udarac na koraljne grebene do sada," rekla je ona 18. travnja.

Spor oporavak, više prijetnji

Izbjeljivanje ne ubija koralje odmah, rekla je Sarah Bedolfe (poveznica je arhivirana ovdje), oceanografkinja iz neprofitne organizacije Oceana. (arhivirano ovdje.) "Ako su koralji zdravi i temperature se vrate na normalu, uz dovoljno vremena nekada se oporave," rekla je 18. travnja.

Međutim, opetovano izbjeljivanje uz nastavak pritiska i drugih prijetnji, uključujući i prekomjerni izlov ribe (poveznica je arhivirana ovdje) i zagađenje (poveznica je arhivirana ovdje) uzrokovat će masovno odumiranje koralja diljem svijeta, rekla je ona.

Prema izvještaju programa Ujedinjenih naroda za okoliš iz 2020., između 2009. i 2018. godine, izgubili smo oko 14% koralja na svijetu  jer je interval između masovnih izbijeljenja bio nedovoljan da bi se koraljni grebeni oporavili (poveznica je arhivirana ovdje.)

Terry Hughes iz ARC-a je rekao: "Stotine milijuna koralja već je umrlo od toplinskog pritiska ovog ljeta," a grebeni se nisu stigli oporaviti jer se razmak između masovnih izbjeljivanja i odumiranja skraćuje.

"Imali smo razmak od 14 godina na Velikom koraljnom grebenu između 2002. i 2016., u usporedbi s pet izbjeljivanja u manje od deset godina (2016., 2017., 2020. i 2024.)," rekao je on.

Image
Grafika koja objašnjava proces izbjeljivanja koralja (AFP / Jonathan WALTER, Jean-Michel CORNU)

Oceanografkinja Anne Hoggett (poveznica je arhivirana ovdje), koja je 33 godine živjela i radila na otoku Lizard (poveznica je arhivirana ovdje) na sjeveroistoku Australije, rekla je da se, kada je stigla, izbjeljivanje koralja dešavalo jednom u desetak godina.

Sada se dešava svake godine, rekla je ona za AFP, a oko 80% koralja iz roda Acropora na grebenu otoka izbijelilo je ovog ljeta.

"Još ne znamo jesu li pretrpjeli previše štete da bi se oporavili ili ne," rekla je Hoggett.

(AFPTV / Andrew LEESON, Laura CHUNG)

AFP je raskrinkao druge tvrdnje o Velikom koraljnom grebenu u Australiji i učinku El Niña na ekosustave.

Vidjeli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas