Digitalni 'istražitelji' širili su dezinformacije nakon napada Irana

Društvene mreže poput platforme X, bivšeg Twittera, bile su zasute netočno predstavljenim snimkama nakon što je Iran lansirao val dronova i projektila bez presedana na Izrael 13. travnja 2024., pogoršavajući tenzije na Bliskom istoku tijekom rata zbog kojeg smo već vidjeli val dezinformacija.

Mnoge neistine o iranskim napadima pojačane su onim što su istraživači identificirali kao profile koji se predstavljaju kao "OSINT" – obavještajni podaci otvorenog izvora -- istražitelji, glumeći digitalnu stručnost kako bi dodatno zamaglili razliku između činjenica i fikcije.

Trend, koji prevladava i u ratu između Rusije i Ukrajine i sukobu između Izraela i Hamasa, naglašava potencijal za informacijski kaos tijekom krize koja se brzo razvija zahvaljujući samo nekolicini profila koji jure za utjecajem, od kojih se čini da neki unovčavaju dezinformacije na platformi X.

"Činjenica da se toliko dezinformacija širi putem profila koji traže moć ili financijsku korist daje pokriće još zlobnijim akterima," rekla je za AFP Isabelle Frances-Wright, direktorica tehnologije (arhivirano ovdje) na neprofitnom Institutu za strateški dijalog (ISD).

"Korozija informacijskog krajolika potkopava sposobnost publike da razlikuje istinu od neistine u zastrašujućim razmjerima."

ISD je identificirao tridesetak slika i snimki koje su netočne, obmanjujuće ili generirane umjetnom inteligencijom i tvrde da prikazuju napad Irana (arhivirano ovdje).

Objave su pregledane više od 37 milijuna puta na platformi X u satima nakon što je Iran najavio napade.

Širi ih algoritam

Istraživači kažu da su iranski državni mediji doprinijeli poplavi dezinformacija jer su netočno predstavili stare snimke požara u Čileu kako bi netočno tvrdili da prikazuju štetu prouzrokovanu napadom na Izrael.

Profili s "OSINT" ili sličnim oznakama također su doprinijeli zagađenju informacijskog krajolika, naizgled s ciljem da legitimiziraju njihove objave.

Oni su bili među korisnicima koji su netočno predstavljali snimke ljudi kako čuče u zaklonu kao snimke napada Irana.

AFP-ovi provjerivači činjenica zaključili su da je snimka snimljena pored benzinske postaje u izraelskom gradu Sderotu u srpnju 2023., kada je vojska rekla da je presrela rakete ispaljene iz Gaze.

Međutim, snimke su se proširile platformom X potpomognute utjecajnim profilima uključujući "SprinterFactory," kojeg su ISD istraživači identificirali kao jednog od glavnih širitelja dezinformacija nakon napada Irana.

Image

Snimka zaslona netočne objave na platformi X od 16. travnja 2024.

Anoniman profil koji koristi fotografiju pokojnog sirijskog generala i često mijenja ime na platformi X prikupio je puno pratitelja dok redovito širi neistine o ratovima u Ukrajini i Gazi, kao i o američkom predsjedniku Joeu Bidenu.

Puno profila koji šire dezinformacije kupilo je plavu kvačicu na platformi koju posjeduje Elon Musk (arhivirano ovdje), što omogućuje algoritmu da širi njihov sadržaj.

Nakon Muskovog turbulentnog preuzimanja X-a 2022., platforma je uvela plaćanje verifikacije za što istražitelji kažu da je umanjilo sposobnost širenja autentičnih informacija i potaknulo teoretičare zavjera.

"Buka u priopćajnom kanalu"

Promjena koja se tiče plavih kvačica jedna je od mnogih kontroverznih promjena koje je uveo Musk za koje nekoliko stručnjaka za dezinformacije tvrde da prioritizira interakciju nad točnošću.

Uz to što je vratila tisuće blokiranih profila (arhivirano ovdje), platforma je uvela program dijeljenja prihoda od reklama, što izgleda da je stvorilo financijski poticaj za verificirane korisnike koji šire mržnju i netočne informacije.

Među njima su i SprinterFactory i drugi "OSINT" utjecajni profili koji često traže donacije od svojih pratitelja ili profitiraju od svog sadržaja.

"Kada se spoji s tim plati-za-širenje modelom, objavljivanje obmanjujućeg i provokativnog sadržaja omogućuje tim profilima da popune vakuum provjerenih informacija u kriznim situacijama, što još povećava njihov broj pratitelja i utjecaj," rekli su istraživači ISD-a u izvještaju (arhivirano ovdje).

Pojava lažnih OSINT profila zakomplicirala je rad kredibilnih istražitelja do te mjere da mnogi od njih sada aktivno izbjegavaju kraticu kada opisuju svoj posao.

"Kada vidite profil koji je stvoren u zadnje dvije godine koji ima OSINT u naslovu, uglavnom možete biti sigurni da je to pozer koji u stvari ne zna išta o OSINT zajednici," rekao je za AFP Eliot Higgins iz skupine digitalnih istražitelja Bellingcat (arhivirano ovdje).

"To samo stvara još buke u razgovoru o događajima," rekao je za AFP.