Stručnjaci kažu da ekstremne vremenske prilike u Dubaiju nije izazvalo sijanje oblaka

Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) 16. travnja 2024. pogodile su rekordne padavine koje su poplavile ceste, kuće i trgovačke centre (arhivirano ovdje). Širom zemlje bile su zatvorene škole, a zračna luka u Dubaiju, jedna od najprometnijih na svijetu, nakratko je obustavila rad, dok se i nekoliko narednih dana suočavala s velikim teškoćama u funkcioniranju, izvijestio je AFP (arhivirano ovdje).

U Emiratima su zbog lošeg vremena poginule četiri osobe, nakon oluja koje su, osim ove zemlje, pogodile Bahrein i područja Katara, prethodno prešavši preko Omana, gdje su odnijele živote još najmanje 22 osobe.

Istog dana internetom su se počele širiti tvrdnje da je događaj umjetno izazvan tehnikama promjene vremena.

"Zasijavanje oblaka korišteno je u Dubaiju 24 sata ranije i potpuno je izmaklo kontroli", objavila je jedna korisnica na Facebooku na hrvatskom 18. travnja 2024. "Zasijavanje oblaka pošlo po zlu", objavila je druga 21. travnja. Tvrdnje da je zasijavanje oblaka odgovorno ili da je doprinijelo poplavama širili su i pojedini nacionalni i lokalni portali u Hrvatskoj.

Lokalni meteorološki portal Istramet tako je na svojem Facebook profilu 17. travnja objavio: "Zbog pustinjske klime koriste svaku priliku kako bi kemikalijama zasijali oblake i uzrokovali kišu, sada su 'malo' pretjerali i dogodila se 'savršena oluja'?" Uz objavu je podijeljen i članak s portala, koji u naslovu pita: "Dubai pod vodom, odgovornost snose i meteorolozi koji pokušavaju kontrolirati vrijeme?"

Portal net.hr objavio je 24. travnja članak s naslovom "U Dubaiju se igrali boga zasijavanjem oblaka? Stručnjak: 'Geoinženjering je vrlo opasna stvar'", iz kojeg bi se moglo zaključiti kako je stručnjak potvrdio da je zasijavanje oblaka uzrokovalo poplave. Iako se u tekstu navode klimatske promjene kao vjerojatni primarni uzrok, izjava stručnjaka iz naslova izvučena je iz konteksta, a sam tekst insinuira kako "eksperimentiranje s novim tehnologijama otvara mogućnost za apokaliptične scenarije koje već sada dijelom osjećamo".

Slične su tvrdnje dijelili i portali koji su i ranije dijelili netočne ili obmanjujuće tvrdnje. Portal Slobodni Zajedno tako je tvrdio kako iza poplava stoji "manipulacija vremenskim prilikama", te kako je zasijavanje oblaka zapravo isto što i chemtrailsi, dok je portal provjeri.hr 19. travnja pisao da se "geoinženjering obio o glavu Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Omanu."

Emirati koriste sijanje oblaka od 2002. godine. Međutim, Nacionalni meteorološki centar te zemlje (NCM) demantirao je da je to provedeno neposredno prije ove oluje. Vremenske prognoze u danima prije oluje pokazuju da je događaj bio očekivan u takvom obimu, a znanstvenici su rekli za AFP da sijanje oblaka ne može proizvesti toliku količinu kiše i da nema ni smisla da se koristi u tim uvjetima. Članak na stranicama Bloomberga, koji citiraju neki od tekstova, je brzo ažuriran kako bi se promijenio naslov i dodale izjave znanstvenika da sijanje oblaka nije moglo izazvati jake kiše.

Image

Snimke zaslona obmanjujućih objava na Facebooku, portalu net.hr i portalu provjeri.hr, preuzete 10. svibnja 2024.

Prva verzija članka Bloomberga je podijeljena u objavama i na drugim jezicima uz iste obmanjujuće tvrdnje, na primjer na nizozemskom. Objave na francuskom, španjolskom, grčkom i korejskom su podijeljene na društvenim mrežama uz netočnu tvrdnju da je sijanje oblaka uzrok ove travanjske ekstremne oluje.

Zbunjujuće izjave i izvještaji

U članku objavljenom 16. travnja s naslovom: "Dubai potpuno zaustavljen dok sijanje oblaka pogoršava poplave", Bloomberg citira stručnjaka Nacionalnog meteorološkog centra (NCM) Ahmeda Habiba, koji je rekao da je sijanje oblaka provedeno u ponedjeljak i utorak (15. i 16. travnja, kada su se padavine dogodile) kako bi se iskoristila prilika za formiranje oblaka. Međutim, sutradan je isti Ahmed Habib citiran u Gulf Newsu kako tvrdi potpuno suprotno - da "u razdoblju nestabilnih vremenskih uvjeta u zemlji nije obavljen ni jedan let za sijanje oblaka."

AFP je kontaktirao Ahmeda Habiba za komentar, ali do objavljivanja članka nije dobio odgovor.

NCM je ispravio informaciju 17. travnja, rekavši CNBC-u da "nije slao pilote na operacije sijanja prije ili tijekom oluje koja je u utorak pogodila UAE" i da su "avioni poletjeli u nedjelju i ponedjeljak, ali nisu radili nikakvo sijanje".

Bloomberg je ažurirao članak 18. travnja i u ispravci pojasnio da "[...] nema dokaza da je sijanje oblaka imalo značajan utjecaj na poplave". Ova agencija je 17. travnja objavila i komentar u kojem kolumnistica objašnjava da su klimatske promjene, a ne sijanje oblaka, krive za obilne padavine.

NCM je u priopćenju poslanom AFP-u 22. travnja rekao da "nisu proveli nikakve operacije sijanja tijekom ovog događaja". Iz Meteorološkog centra su rekli da su u danima prije oluje slali avione da polete, ali da je to bilo u istraživačke svrhe. Oni su u izjavi za AFP objasnili da "istraživanje uključuje mjerenja i uzimanje uzoraka oblaka kako bi bolje razumjeli dinamiku i mikrofizičke procese koji se događaju u oblacima".

Vremenska prognoza je predviđala nevrijeme

Meteorološke prognoze objavljene u danima koji su prethodili oluji pokazuju da su nevrijeme i ovakve promjene vremena bili očekivani.

"Nakon poplava bez presedana od 12. veljače (37 mm), sjever Ujedinjenih Arapskih Emirata bi ponovno trebao doživjeti izuzetne olujne kiše, koncentrirane uglavnom u utorak, 16. travnja," napisao je MeteoNews 14. travnja.

U početku je kiša čak bila dobrodošla u regiji nakon prethodnih toplijih dana, kako je 13. travnja izvijestio Khaleej Times, ali izvještaji su uključivali i upozorenje NCM-a o predstojećoj oluji. Gulf News je preporučio vozačima da budu oprezni na putu zbog kišnog vremena koje se očekuje 15. i 16. travnja.

NCM je upozorio na "mogućnost povremenog grada u nekim područjima, koji bi mogao prouzročiti poplave i jake vjetrove koji smanjuju horizontalnu vidljivost" i poslao upozorenja i sigurnosne mjere (arhivirano ovdje) na društvenim mrežama prije poplava koje su pogodile UAE. U video snimci objavljenoj na X-u (arhivirano ovdje) dva dana kasnije, 16. travnja, pozvao je "stanovnike da poduzmu sve mjere predostrožnosti... i da se drže dalje od područja poplava i akumulacije vode".

Nacionalna uprava za izvanredne situacije i katastrofe UAE također je pozvala ljude 15. travnja, prije oluje, "da se pridržavaju uputa i smjernica koje su izdale službene vlasti kako bi zaštitili živote i imovinu". Sljedećeg dana su naveli niz sigurnosnih smjernica.

Image

Grafika prikazuje rekordne padaline u Dubaiju 16. travnja 2024. (AFP / Jonathan WALTER)

Što je sijanje oblaka?

U ranijem članku za provjeru činjenica AFP je objasnio da sijanje oblaka uvodi spojeve u postojeće oblake kako bi se formirale superhlađene kapljice vode i povećala mogućnost za kišu ili snijeg (arhivirano ovdje). Tehnika, koja se obično primjenjuje putem aviona, je fizička reakcija - ne kemijska.

"Sijanje oblaka pokušava povećati količinu padalina poboljšavanjem procesa u oblacima koji stvaraju padaline," rekao je u e-mailu za AFP 23. travnja 2024. profesor Roelof Burger, stručnjak za znanost o atmosferi sa Sveučilišta Northwestern (NWU) u Južnoj Africi.

Kondenzacijska jezgra su čestice u atmosferi na kojima se kondenzira vodena para. Sijanje oblaka pokušava pojačati ovaj proces postavljanjem većih čestica na dno oblaka, objasnio je Burger.

Herman Russchenberg, profesor klimatskog inženjerstva na Tehnološkom sveučilištu u Delftu, detaljno je objasnio za AFP kako funkcionira sijanje oblaka.

"Čestice soli se ubrizgavaju u sustav oblaka, barem to rade u Emiratima, u Dubaiju. Čestice soli djeluju kao jezgre za formiranje novih čestica oblaka. Time stimulirate rast kapi kiše unutar oblaka. Ono što se događa je da će se one sudariti s drugim česticama u oblaku, zatim će narasti i pasti kao kiša, to je princip," rekao je u telefonskom razgovoru 19. travnja 2024.

UAE su počeli provoditi operacije sijanja oblaka 2002. godine, kako je Gulf Today izvijestio u ovom članku od 1. siječnja 2022. Organizacija odgovorna za taj postupak je NCM, objašnjeno je. NCM na svojoj stranici navodi da je sijanje oblaka jedno od područja za koje je ovaj entitet specijaliziran.

Ista tehnologija sijanja oblaka koristila se i u drugim zemljama, na primjer u Indoneziji i Rusiji radi suzbijanja požara, u Sjedinjenim Državama radi poboljšanja kišnih i snježnih padalina, u Kini i Pakistanu za borbu protiv smoga, te u Mađarskoj i Srbiji za suzbijanje tuče. 

Hrvatska je ovu tehnologiju - zasijavanja oblaka srebrovim jodidom - počela koristiti u sklopu operativne obrane od tuče protugradnim raketama još 1945. godine (arhivirano ovdje). Međutim, Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) preporučio je vladi ukidanje korištenja te tehnologije, zbog manjka znanstvenih dokaza o njezinoj učinkovitosti, njezine cijene i potencijalnog negativnog utjecaja na okoliš.

"Umjetni utjecaji na klimu nisu bez kontroverzi. Nema znanstvenih dokaza da to zaista funkcionira, posebno u sušnim regijama gdje kiša ispari prije nego što stigne do zemlje," objasnio je AFP 2018. godine u video objašnjenju ove tehnike zasnovanom na informacijama francuskog meteorologa Françoisa Bouttiera.

Za sada nema dokaza o toksičnosti kiše pune srebrovog jodida.

"Te tehnologije su testirane više od 60 godina, a studije utjecaja na životnu sredinu su rađene desetljećima," rekao je Burger.

Međutim, učinkovitost sijanja oblaka je još nejasna. "Postavlja se pitanje kako ova tehnologija još nije naučno potvrđena. Odgovor je jednostavan - zato što je komplikovano. Pre svega neophodno je da se ubaci odgovarajuća količina supstance na vrlo mali deo oblaka u vrlo specifičnom trenutku i na vrlo specifičnom mestu," rekao je Blicu klimatolog Dr. Vladimir Đurđević komentirajući poplave u Dubaiju (članak je arhiviran ovdje). To je, međutim, teško izvodivo zato što je oblak "najturbulentnija sredina u atmosferi" i kreće se velikom brzinom, citira Blic njegove riječi.

'Fokusiranje na zasijavanje oblaka je pogrešno'

Klimatologinja Friederike Otto, specijalistkinja za procjenu uloge klimatskih promjena u ekstremnim vremenskim prilikama, rekla je za AFP 17. travnja 2024. da je "obmanjujuće" fokusirati se na sijanje oblaka.

"Kada govorimo o obilnim padavinama, moramo govoriti o klimatskim promjenama. Fokusiranje na sijanje oblaka je pogrešno," rekla je Otto. "Vrlo je vjerojatno" da je globalno zagrijavanje pogoršalo oluje, dodala je.

"Najveće padavine u Dubaiju u posljednjih 75 godina nisu se dogodile zbog sijanja oblaka," kaže Otto. Mediji navode da je to bila najveća količina padavina otkako su počela evidentiranja 1949. godine, prije formiranja UAE 1971. (arhivirano ovdje).

Klimatske promjene će učiniti ekstremne vremenske događaje češćima, upozorio je Karim Elgendyi, pomoćnik direktora u inženjerskoj konzultantskoj kući Buro Happold. On je za AFP 19. travnja 2024. rekao da je oluja – koja je prouzročila padavine u Emiratima na nivou dvogodišnjeg obima – u skladu s efektima globalnog zagrijavanja.

U studiji koju je 25. travnja 2024. objavila skupina koja proučava razloge vremenskih nepogoda, World Weather Attribution (WWA), navodi se da iako se ne može "sa sigurnošću" zaključiti da su "klimatske promjene koje su izazvali ljudi glavni pokretač" padavina, istraživači procjenjuju da su u ovom slučaju u Emiratima i Omanu one bile "10-40% intenzivnije nego što bi bile da su se dogodile u godini El Niña u klimatskim uvjetima hladnijim za 1,2°C".

Znanstvenici kažu da su klimatske promjene izazvane ponašanjem ljudi do sada dovele do globalnog zagrijavanja za 1,2°C u usporedbi s predindustrijskim razinama.

Ova 2024. godina je jedna od onih na koje utječe vremenski obrazac El Niño, koji uzrokuje porast globalnih temperatura. Vratio se sredinom 2023. i očekuje se da će trajati do kraja svibnja 2024.

"Zasigurno znamo da sijanje oblaka nije izazvalo to [ekstremne vremenske uvjete u UAE 16. travnja, op. ur.]," rekao je AFP-u profesor Roelof Burger.

"Ako pogledate sam sustav [vremenskih prilika], to je bio vrlo veliki sustav kiše, vrlo velika zona niskog tlaka s ekstremima ne samo u Dubaiju, već i u Omanu i Iranu, kao i u Saudijskoj Arabiji, znači u mnogo većem području. Malo je vjerojatno da je to moglo biti izazvano samim sijanjem oblaka malim letjelicama," objasnio je on, dodajući da u takvim uvjetima uopće nije bilo potrebe za sijanjem oblaka.

Russchenberg se slaže. On je za AFP rekao da je "također malo vjerojatno da bi poslali male letjelice u takav sustav. Previše je opasno. Ne mislim da je sijanje oblaka igralo ulogu ovdje."

NCM je dao sličan komentar u svojoj izjavi za AFP 22. travnja: "Jedan od osnovnih principa sijanja oblaka je da morate ciljati oblake u ranoj fazi prije nego što padne kiša. Ako imate ozbiljnu situaciju s grmljavinom, tada je previše kasno za izvođenje bilo kakve operacije sijanja."

"Štoviše, vrlo ozbiljno shvaćamo sigurnost naših ljudi, pilota i aviona. NCM ne provodi operacije sijanja oblaka tijekom ekstremnih vremenskih događaja," dodali su.

"[...] poplave koje su prethodnih dana pogodile Dubai zapravo su prirodna pojava, s time što se ta odrednica 'prirodnog' iz godine u godinu menja sa klimatskim promenama," napisao je 30. travnja meteorolog Darko Savić u članku objavljenom na specijaliziranom portalu Klima 101 koji se bavi prirodnim okolišem (arhivirano ovdje), a u kojem komentira netočne tvrdnje koje kruže društvenim mrežama.

Vladimir Đurđević je također rekao da je mogućnost da je sijanje oblaka utjecalo na obilne padavine "izuzetno mala".

"To što oni rade, to su sve lokalni efekti i ne mogu oni na taj način da menjaju neke klimatske uslove na širem području imajući u vidu da se nevreme proširilo na okolne zemlje," rekao je on za Blic.

Image

Tehničar čisti avion prije polijetanja za eksperimentalni projekt sijanja oblaka u Bangaloru 21. kolovoza 2017. (AFP / MANJUNATH KIRAN)

Maarten Ambaum, profesor atmosferske fizike i dinamike na Sveučilištu Reading, objasnio je u komentarima stručnjaka koje je objavilo Sveučilište (arhivirano ovdje) da "ne postoji tehnologija koja može stvoriti ili čak ozbiljno modificirati takvu vrstu padalina."

"Ove vrste intenzivnih padalina mogu biti ekstremnije zbog klimatskih promjena, jer će toplija atmosfera zadržati više vodene pare. Klimatski znanstvenici upozoravaju dugi niz godina da će takvi ekstremni događaji postati vjerojatniji u toplijoj klimi i, zaista, vidimo da se to sada događa oko nas," napisao je profesor Ambaum.

"U 50-im i 60-im godinama [prošlog stoljeća, op.ur.], ljudi su i dalje razmišljali o korištenju sijanja oblaka da bi proizveli ili modificirali ove velike vremenske događaje. Ovo je odavno prepoznato kao jednostavno nerealna mogućnost," rekao je Ambaum za britanski list Guardian (arhivirano ovdje).

Profesor atmosferske fizike na Sveučilištu Reading, Giles Harrison, također je izjavio da "postoji ogromna razlika između onoga što sijanje oblaka može postići – ciljanje pojedinačnih oblaka koji se razvijaju materijalom za sijanje ispuštenim iz aviona – i padalina u Dubaiju, povezanim s velikim vremenskim sustavom koji se širio kroz regije."

Brojni drugi stručnjaci su rekli za različite medije da su na meteorološki događaj u Emiratima najvjerojatnije utjecale klimatske promjene, a ne sijanje oblaka (na primjer ovdje, ovdje i ovdje).

Hrvatski stručnjak citiran van konteksta

Atmosferski fizičar i profesor meteorologije na Sveučilištu u Zagrebu Branko Grisogono potvrdio je AFP-u u telefonskom razgovoru 10. svibnja 2024. kako je njegova izjava citirana u naslovu članka na portalu net.hr izvađena iz konteksta.

"U Dubaiju se razvila takva sinoptička situacija vjerojatno pod utjecajem klimatskih promjena," rekao je Grisogono. "To što oni tamo rade i zasijavaju oblake, to je druga priča." Pojasnio je kako je nemoguće da je zbog zasijavanja oblaka mogla nastati oluja. "Oni sebi pokušavaju povećati oborine, s promjenljivim uspjehom i promjenljivim neuspjehom. Imaju dovoljno novaca da se mogu time zabavljati i igrati, ali ne znaju ni gdje će pasti ni koliko će pasti," rekao je i potvrdio kako nema čvrstih podataka o učinkovitosti ove metode.

Neki portali su u svojim objavama izjednačili zasijavanje oblaka s "chemtrailsima".  Radi se o teoriji zavjere koja tvrdi kako su bijeli tragovi koje zrakoplovi ostavljaju za sobom na nebu zapravo toksične kemikalije ili biološko oružje koje se koristi kao dio tajnih programa vlada. Stručnjaci su mnogo puta naglasili kako ne postoje nikakvi dokazi koji bi podupirali ovu tvrdnju, kao što je AFP objasnio u prethodnim člancima provjere činjenica, kao na primjer ovdje ili ovdje.