Objave umanjuju utjecaj klimatskih ekstrema tijekom srpanjskih vrućina

"Lancet: Svake godine zagrijavanje spasi 166.000 života," stoji u objavi na Facebooku od 19. srpnja 2024. danskog statističara i pisca Bjorna Lomborga, koji je objavio knjigu u kojoj argumentira da globalna uzbuna o antropogenim klimatskim promjenama uzrokuje više štete nego koristi.

Image

Snimka zaslona objave na Facebooku od 26. srpnja 2024.

Objava je varijacija tvrdnje koju je AFP prethodno opovrgnuo, a temelji se na autentičnoj studiji objavljenoj u The Lancetu u srpnju 2021. (arhivirana je ovdje).

Međutim, stručnjaci za klimu, uključujući autora studije, rekli su da isključivo fokusiranje na preuranjene smrti povezane s izlaganjem ekstremnoj hladnoći ili vrućini zanemaruje dugoročne učinke zagrijavanja na klimatske ekstreme i, zbog toga, smrti koje će prouzročiti.

"Jasno je da je Lomborgov zaključak da 'klimatske promjene spašavaju živote' pristran," rekao je Yuming Guo, koji je radio na studiji (arhivirano je ovdje).

"Klimatske promjene utječu ne samo na smrtnost povezanu s temperaturom, već imaju i druge izravne i neizravne učinke," rekao je za AFP 25. srpnja, navodeći čimbenike osjetljive na klimu kao što su poplave, suše i onečišćenje zraka, koji svi povećavaju rizike smrtnosti u nekim populacijama (arhivirano je ovdje).

"Očigledno, klimatske promjene imaju ozbiljne učinke na zdravlje ljudi," rekao je.

Neto pad

Studija je pokazala da su u razdoblju od 2000. do 2019. zabilježene 74 prekomjerne smrti na 100.000 stanovnika povezane s temperaturom - što je u to vrijeme uključivalo najtoplije desetljeće od početka vođenja evidencije (arhivirano je ovdje).

Lomborg je dobio brojku od 166.000 na temelju razlika između smrti povezanih s hladnoćom i smrti povezanih s vrućinom u tom razdoblju.

Prema studiji bi globalno zatopljenje "moglo malo smanjiti neto smrtnost povezanu s temperaturom u kratkom roku, iako se dugoročno očekuje da će klimatske promjene povećati teret smrtnosti."

Guo je rekao: "Od 2000. do 2019. smrtnost povezana s hladnoćom smanjila se dok je smrtnost povezana s vrućinom porasla, što je rezultiralo neto smanjenjem ukupnog broja smrtnih slučajeva."

Ali mnogi čimbenici pridonose povećanju broja smrtnih slučajeva i "netočno je to neto smanjenje pripisati samo klimatskim promjenama," rekao je.

Lisa Alexander, profesorica klimatologije na Sveučilištu New South Wales u Australiji (arhivirano je ovdje), također je rekla da objave na društvenim mrežama dovode u zabludu fokusirajući se na jednu varijablu.

"Kratkoročno biste mogli ostvariti 'neto uštedu' od globalnog zatopljenja," ali "priča je mnogo kompliciranija nego što je predstavljeno u jednoj studiji," rekla je 24. srpnja 2024.

"Uz samu temperaturu obično su bitni i drugi čimbenici - temeljni zdravstveni uvjeti, socio-ekonomski status, dob i slično," dodala je.

'Posvuda nedovoljno prijavljeno'

Caradee Wright, glavna znanstvenica specijalistica Južnoafričkog vijeća za medicinska istraživanja (arhivirano je ovdje), ranije je rekla za AFP da je teško dobiti točne podatke o zdravstvenim problemima povezanim s vrućinom. "Svugdje se smrti zbog vrućine prijavljuju nedovoljno," rekla je.

Pacijentu s toplinskim udarom koji ode u bolnicu ili kliniku vjerojatno će biti dijagnosticirana osnovna stanja kao što su dijabetes ili poteškoće s disanjem, rekao je Wright, što bi se u konačnici moglo navesti kao uzrok smrti.

Image

Pastir gleda mobitel i sjedi na ispucanoj zemlji kod brane al-Massira u selu Ouled Essi Masseoud, oko 140 kilometara južno od Casablance 6. ožujka 2024. (AFP / Fadel SENNA)

"Nemamo dobre podatke o mortalitetu i morbiditetu iz mnogih zemalja s niskim i srednjim prihodima diljem svijeta gdje je vrućina problem," rekla je.

Elfatih Eltahir, profesor u MIT centru za klimatske promjene (arhivirano je ovdje), složio se da "rizik od klime i ekstremnih temperatura značajno varira" i ovisi o mnogim socio-ekonomskim čimbenicima.

"Različite zajednice doživljavaju različite razine klimatskih opasnosti i pokazuju različite razine ranjivosti," rekao je za AFP 23. srpnja.

U 2024. toplinski valovi zahvatili su velik dio svijeta, uključujući zemlje istočne Europe, Japan te Sjevernu i Srednju Ameriku.

U Maroku je nedavno zabilježeno da su ekstremne temperature ubile najmanje 21 osobu u 24 sata.

AFP-ove provjere činjenica o netočnim i obmanjujućim tvrdnjama o klimatskim promjenama dostupne su ovdje.