Objave netočno krive staru erupciju u Tongi za rekordnu temperaturu u srpnju 2024.

"Kako netko može tvrditi da je 'Čuvar' (eng. Guardian, prim. ur.) okoliša, a ne znati za nedavni svjetski događaj bez presedana koji uzrokuje današnji skok globalnog zatopljenja? Tonga," piše u objavi od 24. srpnja 2024. kao odgovor na nedavno izvještavanje The Guardiana (arhivirano je ovdje) o rekordnim temperaturama.

Image

Snimka zaslona objave na platformi X od 31. srpnja 2024.

Kako na platformi X, tvrdnja je postala popularna i na drugim platformama krajem srpnja nakon dva uzastopna dana vrućine koja je oborila rekorde, prema europskoj agenciji za okoliš Copernicus (arhivirano je ovdje).

Na društvenim mrežama u objavama se nastojalo umanjiti utjecaj ekstremnih temperatura, a nekoliko ih je izravno povezalo nedavni "skok" s vulkanskom aktivnošću od prije dvije godine.

Znanstvenici istražuju nekoliko nedavnih prirodnih fenomena - uključujući erupciju kod Tonge i jak vremenski ciklus El Niño -  kako bi bolje razumjeli toplinske anomalije uočene 2023. i 2024. (arhivirano je ovdje i ovdje).

Oni te čimbenike razmatraju povrh utjecaja zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, ističući da su globalne emisije ugljika iz fosilnih goriva značajno porasle od 1900.

Velika erupcija

U siječnju 2022. vulkan Hunga Tonga-Hunga Ha'apai erumpirao je pod vodom snagom jednakom stotinama atomskih bombi, što je najjača erupcija ikada zabilježena modernom opremom.

Također je pokrenuo najbrže podvodne struje ikada zabilježene, izazvavši tsunami od 15 metara koji je srušio kuće i ubio najmanje troje ljudi u tom pacifičkom otočnom kraljevstvu.

Image

Infografika o erupciji vulkana i tsunamiju kod Tonge 15. siječnja 2022. (AFP / John SAEKI, Laurence CHU)

Vulkanske erupcije mogu privremeno utjecati na klimu, a erupcija kod Tonge pokrenula je prirodne reakcije koje se još uvijek istražuju (arhivirano je ovdje i ovdje).

Ali to "nije bilo odgovorno za nedavno rekordno zagrijavanje," rekao je Alan Robock, istaknuti profesor na Sveučilištu Rutgers 26. srpnja 2024.

Znanstvena istraživanja teksaškog sveučilišta A&M i NASA-inih znanstvenika otkrila su da je "erupcija Hunga ohladila klimu" vrlo blago (arhivirano je ovdje).

Robock je naveo da, unatoč tome što je erupcija poslala "mnogo vodene pare u stratosferu, što bi uzrokovalo zagrijavanje," također je "emitirala malu količinu sumpornog dioksida, koji stvara sulfatne čestice koje odbijaju sunčevu svjetlost i uzrokuju hlađenje."

Rekao je da nedavna istraživanja "pokazuju da se ti učinci skoro poništavaju, ali da je učinak sulfata bio malo veći i uzrokovao hlađenje."

Blago 'neto hlađenje'

Rane analize NASA-inih znanstvenika o utjecaju erupcije ukazale su na potencijal za zagrijavanje zbog viška vodene pare (arhivirano je ovdje).

Međutim, do rujna 2023. zajednička studija teksaškog sveučilišta A&M i NASA-inih znanstvenika utvrdila je da je za dodanu stratosfersku vodenu paru kompenziralo veće prigušenje sunčevog zračenja u stratosferskom aerosolu - blokiranje sunčeve svjetlosti i hlađenje atmosfere - i da zapravo može doći do "neto blagog zahlađenja" koje utječe na južnu hemisferu (arhivirano je ovdje).

Naknadni rad iz srpnja 2024. potvrđuje takav trend, a autori kažu: "Naši rezultati pokazuju da tijekom većeg dijela razdoblja Hunga postoji globalno neto hlađenje, osim u razdoblju od siječnja do veljače 2022. odmah nakon erupcije, kada je efekt vodene pare dosegnuo vrhunac i prije nego što se formirala većina aerosolnog omotača." (arhivirano je ovdje).

"Odbacivanjem vulkanske erupcije kao glavnog čimbenika nedavnog zatopljenja, studija tima pojačava njegovu tvrdnju da su emisije stakleničkih plinova uzrokovane ljudskim djelovanjem primarni pokretač klimatskih promjena," rekao je Grant Hawkins, glasnogovornik teksaškog sveučilišta A&M, u izjavi poslanoj AFP-u 31. srpnja.

"Taj fokus je posebno relevantan s obzirom na tekuću raspravu i dezinformacije o uzrocima globalnog zatopljenja."

Stope emisija

Znanstvenici kažu da efekti zagrijavanja povezani s erupcijom imaju dugoročni učinak.

Christoph Kern, fizičar istraživač s vulkanskog znanstvenog centra USGS, rekao je za AFP 26. srpnja da CO2 emitiran tijekom erupcije ostaje u atmosferi desetljećima.

"Međutim, dok se stopa ispuštanja CO2 koja se javlja tijekom vrlo velikih vulkanskih erupcija može nakratko podudarati s antropogenim emisijama, takve erupcije traju satima dok su antropogene emisije kontinuirane. U prosjeku, vulkani stoga doprinose samo oko 1 posto ukupnom atmosferskom protoku CO2 svake godine" (arhivirano je ovdje).

Vulkanske emisije i druga "magmatski aktivna područja" oslobađaju procijenjenih 280 milijuna do 360 milijuna tona ugljika godišnje, prema istraživanju tima znanstvenika za Deep Carbon Observatory.

Usporedno, aktivnosti koje predvode ljudi proizvele su novu rekordnu količinu od 37,4 milijarde tona ugljičnog dioksida samo u 2023., prema podacima Međunarodne agencije za energiju (arhivirano je ovdje).

AFP-ove provjere činjenica o netočnim i obmanjujućim tvrdnjama o klimatskim promjenama dostupne su ovdje.