5G mreža je bezbjedna za zdravlje i ne izaziva hipoksiju kažu stručnjaci

"5G sustav radi na frekvencijskom opsegu od 60 GHz kao WiGig besprijekorni mrežni sustav, nudi brzine preuzimanja do 10 Gbps, što je brže od brzine preuzimanja 4G od 10 Mbps. Međutim, frekvencija od 60 GHz je frekvencija na kojoj se molekuli kisika vibriraju. 98% energije koja se prenosi putem 5G na 60 GHz apsorbira se atmosferskim kisikom, mijenjaći orbitalne karakteristike elektrona molekula kisika,"  navodi se u objavi na Facebooku od 6. prosinca 2025. godine, podijeljenoj preko 320 puta. Isti tekst objavljen je i u jednoj Telegram grupi. 

U objavi se tvrdi i da 5G mreža navodno može izazvati hipoksiju, te brojne bolesti, uključujući mutacije DNK, tumore, srčane probleme, neplodnost, migrene, ADHD i probleme s mentalnim zdravljem. Objava je skupila preko 320 dijeljenja. 

Drugi korisnici Facebooka također su dijelili iste tvrdnje, ovdje, ovdje ili ovdje. 

Međutim, istraga AFP utvrdila je da, prema dosadašnjim znanstvenim istraživanjima, 5G mreže ne odašilju valove od 60 GHz i nemaju nikakav utjecaj na molekule vode. 5G valovi su obični radiovalovi koji nemaju fiziološki učinak na ljudsko zdravlje niti na razinu kisika u mozgu, odnosno ne uzrokuju hipoksiju. Razlika između 5G i ranijih mreža leži isključivo u kapacitetu za prijenos podataka, a ne u prirodi valova. Sve dok države koriste propisane frekvencijske okvire i poštuju smjernice nadležnih međunarodnih tela, zračenje koje proizvodi 5G mreža smatra se sigurnim za ljude. 

Image

Snimka zaslona objave na Facebooku, snimljena 12. siječnja 2026.

Princip funkcioniranja 5G mreže

Na početku teksta, podijeljenog na Facebooku, navodi se princip funkcioniranja 5G mreže, međutim objašnjenje da ona operira samo na frekvenciji od 60 GHz nije sasvim točno. Mreža 5G funkcionira na frekvencijama u rasponu između 600 MHz i 71 GHz. U objašnjenju kojeg je za AFP dala medijska služba Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP) u mailu 9. siječnja 2026. godine, navodi se da 5G mreža djeluje na različitim radijskim frekvencijama u različitim državama.

To uključuje i one frekvencije koje su slične 4G mreži, ali i veće frekvencije u GHz području. 5G tehnologija koristi niže frekvencije, koje su se koristile u prethodnim mobilnim mrežama (<4 GHz) te nove visoke frekvencije (>24 GHz), poznate kao milimetarski valovi. Energija signala visokih frekvencija uglavnom se apsorbira u površinskom sloju kože, dok niže frekvencije prodiru dublje u tijelo i apsorbiraju se u unutarnjim organima. ICNIRP tvrdi da je izloženost sigurna ako je prosječna energija koju tijelo prima mala (0,08–2 W/kg) ili gustoća snage u zraku do 10 W/m², ovisno o frekvenciji. U smjernicama ažuriranim u ožujku 2020., te dodatno pojašnjenim u veljači 2025. navodi se da izloženost elektromagnetskim poljima treba biti ograničena na razinu ispod 300 GHz. 

Prema istraživanju Ekonomskog instituta u Zagrebu (str. 33) Hrvatska koristi za 5G frekvencije 700 MHz, 3,4–3,8 GHz i 26 GHz za različitu pokrivenost i brzinu.

Šef katedre za elektromagnetsku kompatibilnost i numeričke metode u elektronici, prof.dr.sc. Dragan Poljak u svom radu "Izloženost ljudi elektromagnetskim poljima – što do sada znamo?", napominje da je bitno praćenje visokofrekvencijskih polja (kao kod mobilnih mreža i 5G) radi osiguravanja sigurnosnih smjernica kako bi ljudi bili zaštićeni od zračenja. U svom radu profesor kao jedinu moguću posljedicu izloženosti 5G mreži navodi kako tijelo može "pokupiti energiju tih valova", što dovodi do lokalnog zagrijavanja (npr. koža ili unutarnji organi se malo griju).

Zbog potrebe za većim brzinama prijenosa i većim kapacitetom mreže, 5G koristi veći broj antena koje odašilju signal usmjeren samo prema povezanim korisnicima, umjesto širenja signala u svim smjerovima. Takav pristup omogućuje veću učinkovitost mreže, ali zahtijeva praćenje izloženosti elektromagnetskom polju, stoji u zaključku rada.

U mailu za AFP, 17. prosinca 2025. godine, objasnio je učinak elektromagnetskih polja: "Jedini nedvosmisleno ustanovljeni učinak elektromagnetskih polja 3G, 4G i 5G sustava je zagrijavanje tkiva, a razlika 5G u odnosu na prethodne tehnologije je da dolazi do značajnijeg površinskog zagrijavanja dok kod ovih drugih tehnologija valovi prodiru dublje u tkivo i dolazi do zagrijavanja volumena. Postoje jasna ograničenja (temelje se na do danas poznatim biomedicinskim učincima) za razine polja koje generiraju svi ovi sustavi, a hrvatska regulativa proizlazi iz europske."

Na službenim internetskim stranicama Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) postoji Interaktivni GIS portal gdje svatko može vidjeti informacije o baznim postajama i mjerenjima elektromagnetskih polja (arhivirano je ovdje).

Image

Snimka zaslona mjerenja elektromagnetskih polja u Hrvatskoj sa službene stranice HAKOM-a, zelenom bojom su označene izmjerene razine elektromagnetskog polja ispod dopuštene granice (k<1). Snimljeno 13. siječnja 2026.

Hrvatska kao članica Europske unije ima odgovornost za zaštitu opće populacije od potencijalno štetnih učinaka elektromagnetskih polja (EMP) prema Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (arhivirano je ovdje). Preporuka Vijeća 1999/519/EC postavlja neobvezujuća osnovna ograničenja i referentne razine kako bi se države članice EU usmjerile na osiguranje zaštite opće populacije od izloženosti elektromagnetskim poljima, u skladu sa smjernicama ICNIRP-a usvojenim 1998. godine. Ove granice EMP-a i dalje su znatno ispod razine od 300GHz, za koje međunarodni znanstveni dokazi smatraju da bi mogli imati potencijalno negativan učinak na ljudsko zdravlje. Europski kodeks elektroničkih komunikacija poziva države članice na dosljednu primjenu tih ograničenja. 

Na upit o trenutačnim regulacijama i mjerama opreza od zračenja, glasnogovornica Europske komisije navela je u mailu AFP-u 9. siječnja 2026. da je znanstveni Odbor za zdravlje, okoliš i nove rizike (SCHEER) izdao mišljenje prema kojem "ne postoji umjereni niti jaki stupanj dokaza koji bi ukazivao na štetne učinke na ljudsko zdravlje pri razinama izloženosti EMP-u ispod granica postavljenih Preporukom Vijeća 1999/519/EC".

"Mišljenje se temelji na stotinama recenziranih meta-analiza i sistematskih pregleda objavljenih od 2015. godine i predstavlja peto mišljenje Odbora SCHEER o EMP-u od usvajanja Preporuke Vijeća 1999. godine."

U svom konačnom mišljenju o ovoj temi, objavljenom 2015. godine (arhivirano ovdje), SCENIHR je zaključio da nema dovoljno dokaza da elektromagnetsko zračenje koje dolazi od komunikacija putem mobilnih telefona utječe na kognitivne funkcije kod ljudi, uzrokuje rak ili druge zdravstvene simptome. Odbor je naveo kako postoje izvješća o simptomima koje ljudi pripisuju izloženosti radiofrekvencijskim elektromagnetskim poljima, ali pregledana istraživanja ukazuju na to da ti simptomi nisu povezani sa zračenjem. U konačnom mišljenju iz 2023. godine (arhivirano ovdje) SCHEER navodi da je pregledao i studije objavljene nakon 2015. godine i došao do istog zaključka - nema umjerenih niti snažnih dokaza o štetnosti. 

5G mreža nema izravan utjecaj na ljudsko zdravlje

U netočnoj objavi je naveden i niz bolesti koje se prema navodima korisnika mogu dobiti pri izloženosti niskoj ili visokoj frekvenciji, od hipoksije do izmijenjene DNK, tumora, srčanih oboljenja i dijabetesa, te da su posebno ugrožena djeca. 

U mailu za AFP, 31. prosinca 2025. godine, glasnogovornik Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) izjasnio se da trenutno nije potvrđen niti jedan klinički slučaj niti postoje pouzdani dokazi koji bi potvrdili da izloženost 5G mreži uzrokuje bilo koju od navedenih bolesti iz teksta. Napominju kako je radiofrekvencijsko (RF) zračenje koje se koristi u 5G mrežama neionizirajuće i nema poznatog biološkog mehanizma kojim bi ta vrsta zračenja mogla uzrokovati navedena stanja pri realnim razinama izloženosti.

"Ne postoje dokazi da RF zračenje ima izraženije učinke kod djece u odnosu na odrasle, niti da su djeca više štetno izložena. Granične vrijednosti postavljene su tako da štite sve dobne skupine, što uključuje i djecu," dodatno napominju iz HZJZ.

Nacionalni institut za znanost o okolišu i zdravlju (National Institute of Environmental Health Sciences - NIEHS), koji djeluje u sklopu Nacionalnih instituta za zdravlje (NIH) SAD-a objavio je u kolovozu 2025. godine istraživanje o radiofrekvencijskom zračenju mobilnih telefona (arhivirano je ovdje).

U kratkotrajnim testovima koji su provedeni, uključujući petodnevno izlaganje životinja dugotrajnoj i ujednačenoj radiofrekvencijskoj energiji, nije zabilježeno dosljedno niti statistički značajno oštećenje DNK, niti vidljive promjene u ponašanju životinja. Autori ipak naglašavaju da se radi o ograničenom istraživanju, temeljenom uglavnom na starijim mobilnim tehnologijama (2G i 3G), te da rezultati ne omogućuju zaključke o dugoročnim zdravstvenim rizicima. 

U mailu za AFP od 9.siječnja 2026., glasnogovornik ICNIRP-a također je potvrdio da: "Ispod razina koje propisuje ICNIRP ne postoje utemeljeni znanstveni dokazi koji bi potvrdili bilo kakve štetne učinke na zdravlje, uključujući one koje ste naveli, a koji bi bili posljedica niskorazinske izloženosti RF zračenju povezanom s 5G mrežom ili drugim telekomunikacijskim i bežičnim tehnologijama".

Tvrdnje u tekstu nisu znanstveno utemeljene 

U objavi na Facebooku izneseno je nekoliko teorija, no te tvrdnje nemaju znanstveno utemeljenje. Jedna od njih pogrešno tvrdi da 5G valovi frekvencije 60 GHz utječu na molekule kisika u zraku, mijenjaju način na koji dijele elektrone i time uzrokuju hipoksiju.

Voditelj odjela Sveučilišne dječje bolnice u Beogradu, profesor Srdja Janković, u mailu za AFP 24. prosinca 2025. razjasnio je navedeni tekst: "Pre svega, '5G talasi' su najobičniji radio-talasi, kakvi se neprekidno koriste još od Markonijevog eksperimenta (i otkrića Nikole Tesle koje ga je omogućilo) pa se sa sigurnošću može isključiti bilo kakav njihov efekat na nivo kiseonika u mozgu ili ma koji drugi fiziološki efekti".

Osim teorije o kisiku, u viralnoj objavi navodi se i tvrdnja da frekvencija od 60 GHz, koja se koristi u 5G sustavima, uzrokuje osciliranje molekula vode „unatrag i naprijed” 60 milijardi puta u sekundi. Na tu tvrdnju profesor Janković pojašnjava: 

"Koncentracija energije (fluks) elektromagnetnih talasa koji se koriste u bilo kojoj mreži za prenos informacija, pa i '5G' mreži, daleko (za mnogo redova veličine) premala da bi izazvala bilo kakve merljive oscilacije molekula vode u ljudskom telu. Još jednom bih naglasio da razlika između '5G' i ranijih mreža leži isključivo u ukupnom kapacitetu za prenos informacija, a nipošto u fizičkoj prirodi korišćenih talasa."

U objavi se takođe pogrešno poistovjećuje zračenje 5G mreže s mikrovalnom pećnicom, implicirajući da obje mogu zagrijavati tijelo na isti način.

Međutim,  Dirk Heberling koji vodi Institut za visokofrekventnu tehniku (IHF) na Rheinisch-Westfälische Technische Hochschule Aachen, i koji je prikupio tisuće studija o učincima elektromagnetskih polja, negira tu tvrdnju. "Frekvencija ne govori ništa o snazi," rekao je Heberling 21. studenoga 2025. u razgovoru za AFP.

Za razliku od 5G-a, "mikrovalna pećnica je zatvoren uređaj čija je svrha zagrijavati hranu unutar prostora za pečenje". Snaga bi se raspoređivala neravnomjerno, zbog čega se posuda s hranom koju treba zagrijati mora rotirati na okretnom tanjuru. "U suprotnom hrana neće biti ravnomjerno topla," pojasnio je Heberling.

"Intenzitet polja koja djeluju na hranu pritom je znatno viši nego kod mobilne mreže", objasnila je i glasnogovornica njemačkog Saveznog ureda za zaštitu od zračenja (BfS) 24. studenoga 2025. na upit AFP-a. Na pitanje bi li 5G tornjevi "zagrijali" okoliš, glasnogovornica BfS-a je odgovorila negativno: "Visokofrekventna elektromagnetska polja mobilne mreže – uključujući 5G – ne doprinose relevantno globalnom zatopljenju. 

AFP je već do sada demantirao tvrdnje vezane za 5G mrežu, ovdje.