Hantavirus nije dokazana nuspojava BioNTech/Pfizer COVID-19 cjepiva

"Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi tzv. 'Hantavirus' kao nuspojavu cjepiva protiv COVID-a na temelju mRNA tehnologije. WHO je to sakrio na web-stranici VigiAccess", piše u objavi na društvenoj mreži Facebook objavljenoj 8. svibnja, 2026. Objava je podijeljena više od 80 puta te ima na desetke komentara. U nastavku se daju upute u obliku sedam koraka kako pretražiti bazu podataka da bi se došlo do navodne tvrdnje. "Ko zna sta su u tim cjepivima u ljude ubrizgali...", piše u jednom od komentara ispod te objave.

Iste upute se daju i u ovoj Facebook objavi. 

U drugoj objavi na istoj društvenoj mreži, objavljene su snimke zaslona Pfizerovog dokumenta uz opis: "Ali ono što je još zanimljivije je da je Hantavirus pulmonary naveden u Pfeizerovom dokumentu kao posljedica cijepljenja protiv covida."

Image

Snimka zaslona obmanjujuće objave na društvenoj mreži Facebook. Crveni križ dodao je AFP 13. svibnja, 2026.

Ova tvrdnja se proširila na raznim platformama i na različitim jezicima, uključujući kineski, nizozemski, engleski, francuski, portugalski i rumunjski. 

Međutim, AFP je utvrdio da je obmanjujuća.

Izbijanje hantavirusa na kruzeru ponovno je potaknulo stare narative i teorije zavjere o cjepivima, navodnim kampanjama za smanjenje broja stanovništva i takozvanim čudesnim lijekovima, izvjestio je AFP.

Nepotvrđene nuspojave

Korištenjem obrnute pretrage snimke može se utvrditi da snimka zaslona koja se vidi u nekim Facebook objavama u Hrvatskoj potječe iz dokumenta američke farmaceutske firme Pfizer iz 2021. godine. 

Cjepivo mRNK su razvili BioNTech i Pfizer. Prodaje se pod nazivom Comirnaty. U Europi je po prvi put odobreno u prosincu 2020., na početku globalne pandemije COVID-19. Od tada, diljem svijeta je iskorišteno nekoliko milijardi doza različitih cjepiva protiv COVIDa-19, uključujući Comirnaty. AFP je u prošlosti u više navrata izvještavao o Pfizer cjepivu protiv bolesti COVIDa-19 (ovdje, ovdje i ovdje). 

Na novinarski upit AFP-a, glasnogovornik Pfizera je 8. svibnja 2026. u pisanom obliku potvrdio da je dokument na koji se referiraju internetske objave autentičan. Dokument sadrži sažetu analizu svih štetnih zdravstvenih događaja koji su se pojavili nakon primjene cjepiva. 

Odlomak vidljiv na snimci zaslona iz videa koji kruži internetom može se pronaći na 33. stranici dokumenta. U njemu zapravo piše "hantavirusna plućna infekcija". Ta virusna infekcija navedena je u dodatku pod naslovom "popis nuspojava od posebnog interesa".

Međutim, u tom dodatku nisu navedene potvrđene nuspojave koje se mogu pojaviti nakon cijepljenja cjepivom BioNTech/Pfizer, nego popis zdravstvenih pojava koji su se dogodile unutar određenog vremenskog razdoblja nakon primjene cjepiva. Stoga "štetni događaji" navedeni u dokumentu nisu nužno uzrokovani cjepivom.              

Na šestoj stranici dokumenta piše: "Nakupljanje prijava o štetnim pojavama (AER) ne znači nužno da je određena štetna pojava uzrokovana lijekom; pojava može biti posljedica osnovne bolesti ili nekog drugog čimbenika, poput prethodne medicinske povijesti ili istodobne terapije." Ovo je potvrdila i Pfizerova glasnogovornica: "Te se pojave prikupljaju radi potpunosti i transparentnosti te ne upućuju na uzročnu povezanost s cijepljenjem". Dodala je: "Infekcija hantavirusom nije navedena kao nuspojava u sažetku opisa svojstava cjepiva protiv bolesti COVID-19 tvrtki BioNTech/Pfizer". 

Popis nuspojava cjepiva protiv COVIDa-19 tvrtki Biontech/Pfizer ne navodi hantavirus. 

Iako je u tim slučajevima relevantna samo vremenska povezanost, potvrđene nuspojave lijekova uključuju uzročno-posljedične veze. Na internetskoj stranici cijepljenje.info građani u Hrvatskoj se mogu informirati o prijavi nuspojava. Također se na ovoj poveznici na internetskim stranicama  Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) mogu pronaći upute tko sve može prijaviti nuspojave i kome, te kako se prijavljuju. 

Stephan Becker, virolog i izvršni direktor Instituta za virologiju na Sveučilištu u Marburgu, 8. svibnja 2026. pisanim je putem potvrdio AFP-u da je tvrdnja koja kruži internetom obmanjujuća. "S virološkog stajališta mogu reći da infekcija hantavirusom ne može biti uzrokovana cjepivom protiv COVIDa-19", izjavio je Becker.

Dokument, čija je snimka zaslona podijeljena na internetu, podnesen je američkoj Agenciji za hranu i lijekove (FDA), jer su farmaceutske tvrtke u Sjedinjenim Državama obvezne pratiti svoje medicinske proizvode i prijavljivati informacije o mogućim rizicima nakon što im je odobreno stavljanje na tržište. AFP je ranije objavio članak o pogrešnom tumačenju Pfizerova dokumenta.

Baza podataka WHO-a navodi više od samo potvrđenih nuspojava 

U drugoj Facebook objavi, korisnik je dao upute kako se kretati kroz VigiAccess bazu podataka i pronaći unose o hantavirusu kao navodni dokaz za obmanjujuću tvrdnju. Ovi podaci se zaista mogu pronaći ako se točno prate napisani koraci.  U objavi je hantavirus naveden među "prijavljenim mogućim nuspojavama", ali to nisu sve potvrđene nuspojave. Taj popis također uključuje razne prijavljene zdravstvene pojave nakon cijepljenja, ali nisu nužno potvrđene nuspojave. Popis uključuje i društvene faktore poput dijeljenja kreveta ili nezdrave prehrane. 

"Bravo, ne bih se čudila... Neka nus pojava mora biti... Iako u ponovni virus drugog imena ne vjerujem svejedno... Plan B je to", piše u jednom od komentara ispod te objave. 

Na samom početku internetske stranice WHO-ove baze podataka stoji: "VigiAccess je namijenjen kao korisna polazišna točka osobama koje žele bolje razumjeti vrste mogućih nuspojava prijavljenih nakon primjene lijekova. Međutim, VigiAccess se ne može koristiti za zaključivanje o bilo kakvoj potvrđenoj povezanosti između sumnjive nuspojave i bilo kojeg određenog lijeka."

Na novinarski upit AFP-a, Stefan Vieths, predsjednik Instituta Paul Ehrlich, agencije njemačkog Saveznog ministarstva zdravstva, potvrdio je 11. svibnja 2026. da je značenje unosa u WHO-ovoj bazi podataka pogrešno shvaćeno: "Budući da se ovi izvještaji odnose na sumnjive slučajeve, iz te se baze podataka sama po sebi ne može zaključiti uzročna povezanost između reakcija i cijepljenja ili primjene lijeka." Infekcije hantavirusom "nisu poznata nuspojava cijepljenja mRNK cjepivom Comirnaty tvrtki BioNTech/Pfizer", rekao je Vieths. 

Hantavirus je izbio na kruzeru

Kao što suizvijestili brojni mediji, tijekom plovidbe od travnja 2026. se nekoliko putnika na nizozemskom kruzeru "Hondius" zarazilo hantavirusom. Nekoliko putnika preminulo je od posljedica infekcije. Za sada, u Hrvatskoj nije potvrđen niti jedan slučaj hantavirusa, niti je bilo hrvatskih putnika na ovom kruzeru. Hrvatska ministrica zdravstva Irena Hrstić je u radijskoj emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada"  13. svibnja kazala da je hrvatski zdravstveni sustav spreman te dodala da je rizik od pojave tog virusa nizak. 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) je izdao priopćenje u kojem navode da "naziv hantavirus ne označava jedan virus, već skupinu više od 20 različitih virusa iz roda hantavirusa koji mogu uzrokovati različite bolesti kod ljudi." Nadalje HZJZ objašnjava da je andes virus, soj s ovog kruzera, "hantavirus koji je endemski prisutan u dijelovima Južne Amerike, osobito u Argentini i Čileu." 

U istom priopćenju se navode simptomi andes virusa kao što su povišena temperatura, bolovi u mišićima, glavobolja, malaksalost, mučnina i probavne smetnje. "Kod dijela oboljelih bolest može brzo napredovati prema teškom oštećenju pluća, zatajenju disanja i poremećajima rada srca, s mogućim smrtnim ishodom", piše HZJZ. 

Nadalje, inkubacija bolesti traje od jednog do osam tjedana nakon izlaganja virusu, a upravo ovaj soj je specifičan, navodi se u priopćenju, jer je "jedini hantavirus za koji je u rijetkim slučajevima opisan prijenos s čovjeka na čovjeka."