U objavama na društvenim mrežama ponovno se netočno tvrdi da je Švicarska zabranila mamografiju

"Švicarska je postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila mamografiju - odluka koja otkriva ono što bi mogla biti najveća medicinska prevara ikada počinjena nad ženama", piše na hrvatskom u objavi na Facebooku objavljenoj 23. lipnja 2026. Objava je privukla više od 1.200 lajkova, a podijeljena je preko 500 puta. 

U objavi se mamografiju opisuje kao "sistematski napad na žensko zdravlje". Nadalje, korisnik tvrdi da je više od polovice pozitivnih rezultata pogrešno, da je sam postupak štetan i da može proširiti tumore te da je jedna velika studija navodno pokazala kako zdrave žene mogu dobiti rak nakon mamografije. 

Te su se tvrdnje proširile i na drugim profilima na Facebooku (uključujući i korisnike iz Bosne i Hercegovine  ovdje i ovdje, te Srbije ovdje), te na Instagramu. Objave su i ranije kružile među korisnicima u Hrvatskoj, a AFP ih je posljednji put opovrgnuo 2024.

Slične objave su se pojavile na drugim jezicima kao što su srpski, njemački, francuski i engleski. Tvrdnje su u prošlosti opovrgnule i druge organizacije koje se bave provjerom činjenica.

Image

Slike zaslona netočnih objava na Facebooku napravljene 22. srpnja, 2026. Crvene križeve je dodao AFP

Mamografija nije zabranjena u Švicarskoj

Suprotno tvrdnjama iz objava, Švicarska nije zabranila ovu dijagnostičku metodu. "Švicarska nije zabranila mamografiju", potvrdio je za AFP glasnogovornik švicarskog Saveznog ureda za javno zdravstvo Simon Ming u emailu 22. srpnja 2026. godine.

"Programi mamografskog probira uspostavljaju se i organiziraju na kantonalnoj razini", dodao je. "Mamografija se preporučuje ženama u dobi od 50 godina i starijima, a organizirani programi probira dostupni su u mnogim kantonima." 

Lucern je nedavno postao posljednji švicarski kanton koji je najavio uvođenje službenog programa probira raka dojke. Od srpnja 2026. žene u dobi od 50 do 74 godine u tom će kantonu dobivati pisani poziv na mamografski pregled svake dvije godine. 

Na internetskoj stranici Swiss Cancer Screening objavljena je karta Švicarske koja prikazuje ponude programa probira raka dojke u svih 26 kantona (arhivirano ovdje). Iz karte je vidljivo da velika većina kantona već ima uspostavljene programe probira raka dojke, dok preostali kantoni planiraju njihovo uvođenje.

U Hrvatskoj je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke usvojen 2006. godine. Žene u dobi od 49 do 70 godina pozivaju se na besplatni mamografski pregled svake dvije godine. Prema službenim podacima, odaziv na program iznosi oko 70 posto, što znači da se godišnje obavi oko 150.000 mamografskih pregleda. Do sada je provedeno osam ciklusa programa, a tijekom prvih šest otkriveno je više od 8.300 novih slučajeva raka dojke. 

Na službenoj stranici se navodi da je rak dojke najčešći tip karcinoma dijagnosticiran među ženama u Hrvatskoj. Ciljevi ovog programa "su smanjiti mortalitet od raka dojke za 25-30%, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku te poboljšati kvalitetu življenja bolesnica s rakom dojke." 

Pola dijagnoza nije 'pogrešno'

U objavi na Facebooku tvrdi se da je "stopa lažno pozitivnih rezultata 50–60%."

Međutim, to nije točno. Kao što je objašnjeno u ovoj AFP-ovoj provjeri činjenica iz studenoga 2023., pretragom ključnih riječi je utvrđeno podrijetlo ove tvrdnje. Pronađena je studija koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Kalifornija u Davisu, a koja je objavljena u medicinskom časopisu JAMA Network Open u ožujku 2022. godine (arhivirano ovdje). 

U priopćenju za medije Sveučilišta Kalifornija u Davisu o toj studiji navodi se naslov: "Polovica svih žena doživi lažno pozitivan rezultat mamografije nakon 10 godina godišnjih pregleda." Kako objašnjavaju i autori članka i studije, "lažno pozitivan" nalaz znači da je mamografski pregled pokazao sumnjivu promjenu, ali se naknadnim pretragama nije utvrdio rak dojke.

Prema studiji, oko 12 posto 2D mamografskih pregleda rezultira pozivom ženama na dodatnu dijagnostičku obradu, no samo 4,4 posto tih dodatnih pregleda, odnosno 0,5 posto svih pregledanih žena, završava dijagnozom raka. Tvrdnja o 50 posto odnosi se na ukupnu vjerojatnost da će žena tijekom deset godina barem jednom biti pozvana na dodatne pretrage. Taj je rizik manji kod starijih žena i kod onih koje se podvrgavaju mamografiji svake dvije godine. 

U ovom AFP-ovom tekstu iz svibnja 2024.,  Anna Wilkinson, liječnica obiteljske medicine i onkologinja u Centru za rak pri bolnici u Ottawi, dodala je da se terminologija mijenja te da se umjesto izraza "lažno pozitivni rezultati" sve češće koristi izraz "poziv na ponovnu slikovnu obradu."

"Mamografski pregled je obavljen, ali na snimci nema dovoljno informacija pa se žena poziva na dodatne slikovne pretrage", rekla je Wilkinson. "Tim ženama ne govorimo da imaju rak."

Niska razina zračenja

U objavi se također upozorava na pritisak na grudi tijekom mamograma i dodaje: "Ovo osjetljivo tkivo se bombardira radioaktivnim zračenjem."

Andrea Šupe Parun, voditeljica Odjela za programe probira raka dojke pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), je u emailu potvrdila AFP-u da "suvremeni mamografi koriste iznimno niske i sigurne doze zračenja, a sama kompresija traje svega nekoliko sekundi." Dodala je da benefiti ranog otkrivanja "znatno nadmašuju potencijalne rizike."

Odjel za radiološku dijagnostiku Opće bolnice Pula u svojoj brošuri objašnjava da pregled "može biti neugodan, a nekim ženama i bolan."  Ali, također je naznačeno da je pritisak "nužan kako bi se postigao bolji prikaz i smanjila predana doza" radijacije. 

Američko društvo za borbu protiv raka objašnjava na svojoj internetskoj stranici da mamografski aparat koristi rendgenske zrake "u nižim dozama nego rendgen koji se koristi za pregled drugih dijelova tijela, poput pluća ili kostiju." Također se ističe da "koristi mamografije nadmašuju svaku moguću štetu od izlaganja zračenju." Doza zračenja koja se koristi za probirni mamogram obiju dojki "otprilike je jednaka količini zračenja koju bi žena primila iz svoje prirodne okoline tijekom otprilike 7 tjedana", navodi se na stranici (arhivirano ovdje).

Mamograf ne 'potiče rast tumora'

U objavi se također, bez ikakvog dokaza, netočno tvrdi da "nove studije otkrivaju" da bi "sam čin mamografije mogao stimulirati rast tumora i metastaze". 

Radiologinja Paula Gordon, klinička profesorica na Odsjeku za radiologiju Sveučilišta British Columbia, potvrdila je AFP-u u tekstu iz studenoga 2023. da je ta tvrdnja "apsolutno" netočna.

Genezu te tvrdnje pripisuje "nepromišljenom komentaru" koji je dao dr. Antony Miller , jedan od vodećih istraživača u kanadskoj Nacionalnoj studiji probira raka dojke provedenoj 1980-ih godina. Tijekom rasprave o toj studiji početkom 1990-ih Gordon je rekla da su Millera zamolili da nagađa zašto se činilo da randomizirana ispitivanja pokazuju porast broja smrtnih ishoda u skupini žena koje su bile podvrgnute mamografiji u usporedbi s kontrolnom skupinom. Rekla je da je Miller iznio teoriju prema kojoj je kompresija primijenjena tijekom mamografskog pregleda možda potisnula stanice raka u krvotok. 

Studija iz 2013., osmišljena upravo kako bi ispitala tu hipotezu — da kompresija može potisnuti tumorske stanice u krv — nije pronašla nikakve dokaze za to. Zaključeno je da je kompresija u mamografiji sigurna (arhivirano ovdje). 

Studija od 690.000 žena je izvučena iz konteksta

Zadnja netočna tvrdnja u objavi je da "velika studija koja analizira 690.000 medicinskih kartona otkriva obim prevare" te: "mnoge žene označene kao 'rak dojke' bile su savršeno zdrave prije mamograma." 

Pretragom na Google Scholaru pronađena je studija istraživača sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu, objavljena 2000. u časopisu American Journal of Medicine (arhivirano ovdje). Studija je analizirala 690.993 žena u dobi od 66 do 79 godina, ali se čini da su zaključci izvučeni iz konteksta u objavama na društvenim mrežama.

Rezultati navode: "In situ, lokalni i regionalni rak dojke vjerojatnije je otkriven među ženama koje su prošle mamografiju probira." 

Studija je nastojala utvrditi imaju li žene starije od 69 godina koje redovito odlaze na preglede smanjen rizik od metastatskog raka dojke. Iako je nekoliko vrsta raka češće otkriveno kod žena koje su redovito odlazile na preglede, prema studiji, radilo se o blažim i liječenjem obuhvatljivim vrstama raka. Rizik otkrivanja metastatskog raka dojke "bio je značajno smanjen" među ženama koje su odlazile na preglede, utvrdila je studija.

U Hrvatskoj, Šupe Parun je kazala da se incidencija raka dojke naglo povećala nakon uvođenja Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke 2006. dodajući da je to "bilo očekivano". 

Nakon nekoliko godina implemetacije programa, Šupe Parun je AFP-u rekla da statistike pokazuju da smrtnost pada. "U razdoblju od 2015. do 2024. godine vidimo pad od 4,2 % godišnje."

Ostali AFP-ovi tekstovi na temu raka mogu se pronaći  ovdje, ovdje i ovdje.