Digitalni euro neće dati ESB-u 'potpunu kontrolu' nad transakcijama

Od 2021. godine Europska središnja banka (ESB) radi na centraliziranoj digitalnoj metodi plaćanja koju jamči Europska unija, poznatoj kao "digitalni euro." Projekt, koji je još uvijek u fazi planiranja, meta je netočnih tvrdnji da bi mogao ograničiti slobodu europskih potrošača. U kolovozu 2025. hrvatski korisnici društvenih mreža podijelili su dio intervjua s predsjednicom ESB-a Christine Lagarde, sugerirajući da to dokazuje da banka planira pooštriti kontrolu nad kupnjama. Međutim, isječak, koji potječe iz dulje snimke koju su snimili prokremaljski komičari, ne sadrži konačne izjave o digitalnom euru, a komentari koji se pripisuju Lagarde izvučeni su iz konteksta.

U jednoj objavi na Facebooku od 6. kolovoza 2025. tvrdi se da "Christine Lagarde najavljuje financijsku diktaturu, ležerno izjavljuje u prijenosu uživo da će nakon uvođenja digitalnog eura gotovinsko plaćanje biti moguće samo do 1.000 eura. Bezgotovinsko plaćanje automatski će se pratiti od iznosa od 300 eura, a ako se država članica EU ne slaže s plaćanjem, građaninu jednostavno neće biti dopušteno da ga izvrši."

Objava sadrži 50 sekundi dugu snimku predsjednice ESB-a Christine Lagarde koja raspravlja o mogućim mjerama vezanim uz uvođenje digitalnog eura. Podijeljena je i na Telegramu, gdje je pregledana tisuće puta.

Ista snimka je prethodno podijeljena 2023. godine s tvrdnjom da je "cilj pratiti sve transakcije... bit će kontrole, u pravu ste."

Slične objave također su naširoko dijeljene među češkim korisnicima na Facebooku te na francuskom jeziku na platformi X, Facebooku i TikToku.

Međutim, to je netočno. Prije svega, gotovinska plaćanja iznad određenog iznosa već su ograničena u Europi: u Hrvatskoj, koja koristi euro od siječnja 2023., prag je 10.000 eura (arhivirano je ovdje), dok je u Francuskoj već 1.000 eura. Za veća plaćanja potreban je dokaz identiteta - ograničenje koje datira iz 2015. i nema veze s digitalnim eurom.

Image
Snimka zaslona netočnih objava na Facebooku i Telegramu od 20. kolovoza 2025.

Osim toga, od 2027. godine u cijeloj EU primjenjivat će se ograničenje gotovine od 10.000 eura. Ova uredba nema nikakve veze s digitalnim eurom. Namijenjena je borbi protiv pranja novca, reklo je Vijeće EU u priopćenju za javnost 30. svibnja 2024. Međutim, prema medijskim izvješćima, to neće utjecati na prodaju između dvije osobe ako nijedna ne djeluje u profesionalnom svojstvu.

Drugo, prema nacrtu zakona podnesenom EU parlamentu, digitalni euro nije zamišljen kao "programabilna" valuta: drugim riječima, ESB-u bi bilo nemoguće kontrolirati raspodjelu sredstava isplaćenih u digitalnim eurima.

I konačno, digitalni euro je još uvijek u fazi planiranja: prema riječima dužnosnika koje je intervjuirao AFP, njegovo potencijalno pokretanje, ako bude odobreno, ostaje malo vjerojatno prije 2027. ili 2028. godine.

Prokremaljska prijevara

Koristeći obrnuto pretraživanje snimaka, AFP je pronašao izvornu 20-minutnu snimku objavljenu 16. ožujka 2023. na Rutubeu pod naslovom "Cijela snimka šala s predsjednicom Europske središnje banke Christine Lagarde."

"Intervju" su vodila dva Rusa koji se predstavljaju kao komičari Vladimir Kuznjecov i Aleksej Stoljarov, koji koriste pseudonime "Vovan" i "Lexus."

Njih dvojica prevarili su brojne javne osobe, uključujući bivšeg britanskog premijera Borisa Johnsona, turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Neke od hrvatskih objava iz 2023., poput ove, spominju komičare.

Image
Snimke zaslona s Rutubea od 11. kolovoza 2025.

Isječci, poput ovog objavljenog 15. ožujka 2023., redovito se emitiraju na vodećem ruskom televizijskom kanalu "Pervyj Kanal."

Image
Snimke zaslona s Rutubea od 12. kolovoza 2025.

U snimci s Lagarde, jedan od dvojice komičara predstavljao se kao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i postavljao je predsjednici ESB-a pitanja o raznim temama, uključujući uvođenje digitalnog eura.

Izjavio je da je digitalna valuta meta "brojnih prosvjeda u Europi," što nije bilo istina 2023. "Problem je što ne žele biti kontrolirani," rekao je na engleskom, iako nije jasno na koga misli.

U tom trenutku Lagarde ističe da su kontrole nad gotovinskim transakcijama već na snazi: "U Europi imamo ovaj prag: iznad 1.000 eura ne možete platiti gotovinom. Ako to učinite, nalazite se na sivom tržištu, pa preuzimate rizik i ako vas uhvate, kažnjavate se novčanom kaznom ili idete u zatvor," odgovara sugovorniku.

ESB ne planira 'potpunu kontrolu' nad potrošnjom

"Bezgotovinsko plaćanje automatski će se pratiti od iznosa od 300 eura. A ako se država članica EU ne slaže s plaćanjem, građaninu jednostavno neće biti dopušteno da je izvrši," tvrdi se u jednoj od Facebook objava na hrvatskom jeziku.

Ono što Lagarde zapravo kaže u snimci jest: "Razmatramo bismo li za vrlo male iznose - bilo što oko 300-400 eura - mogli imati mehanizam u kojem nema nikakve kontrole." Zatim priznaje da neke zabrinutosti i dalje postoje, navodeći primjer "prepaid kartica" koje su korištene za financiranje terorističkih napada u Parizu.

Međutim, ni u jednom trenutku u snimci ne kaže da ako se država članica EU ne slaže s plaćanjem, građanin neće moći platiti.

Tvrdnja da bi digitalni euro dao ESB-u kontrolu nad potrošnjom potrošača je neutemeljena. ESB ne definira koje su kupnje dopuštene, a koje zabranjene. Ne postoji mehanizam koji bi banci omogućio odobravanje ili odbijanje transakcije na temelju njezine svrhe ili ponašanja građana.

Prema Europskoj središnjoj banci, digitalni euro nije namijenjen da bude "programabilan," tj. ograničen na određenu vrstu upotrebe ili robe (arhivirano je ovdje). Prema zakonodavnom prijedlogu podnesenom EU parlamentu, digitalni euro bio bi točno jednak jednom euru i mogao bi se koristiti na isti način (arhivirano je ovdje).

Digitalni euro trebao bi uključivati i "offline" funkciju, osmišljenu kako bi se osiguralo da se digitalna valuta može koristiti na isti način kao i fizička valuta, prema prvom izvješću ESB-a o napretku, koje se posebno usredotočilo na povjerljivost plaćanja (arhivirano je ovdje). "Samo platitelj i primatelj plaćanja znali bi osobne detalje transakcija offline digitalnih plaćanja u eurima," navodi se u izvješću, dodajući da bi se "privatnost provodila na način da sam Eurosustav - izdavatelj i pružatelj platne infrastrukture - ne bi mogao izravno povezati transakcije s određenim pojedincima."

Konačno, ni podijeljeni isječak ni bilo koji od Lagardeinih komentara tijekom njezina 20-minutnog govora ne spominju mogućnost da ESB diktira hoće li validirati kupnje izvršene korištenjem digitalnog eura.

Digitalni euro još je u fazi planiranja

Općenito, razvoj digitalnog eura još je u pripremnoj fazi, pa Lagardeine komentare u snimci treba promatrati u tom kontekstu.

Image
Ulaz u Centar za posjetioce Europske središnje banke u njenom sjedištu u Frankfurtu na Maini, 5. lipnja 2025. (AFP / KIRILL KUDRYAVTSEV)

Prema službenom rasporedu za uvođenje digitalnog eura dostupnom na stranici institucije, ova početna faza konzultacija trebala bi završiti u listopadu 2025., kada bi se Upravno vijeće ESB-a trebalo sastati kako bi odlučilo o sljedećim koracima (arhivirano je ovdje i ovdje). Ako prođe kroz EU zakonodavni proces, digitalni euro "mogao bi se uvesti od 2027. ili 2028.," prema političarima koje je intervjuirao AFP (arhivirano je ovdje).

Tijekom konferencije za novinare u ožujku 2025., Lagarde je najavila da će prva faza pripremne faze završiti u listopadu 2025. Ova je najava pokrenula val netočnih vijesti o digitalnom euru, koristeći iste argumente: kontrole koje ograničavaju slobodu, blokirane kupnje, automatizirane provjere kupnji ili nestanak gotovine, kako je AFP izvijestio ovdje i ovdje.

Vidjeli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas